Korištenje plastike za jednokratnu upotrebu i kako ona utječe na naš planet

Ovo je tema s kojom se zadnjih godina susrećemo sve češće i češće – i to s razlogom. Za početak, važno je napomenuti da je plastika zapravo vrlo prikladan, koristan i vrijedan materijal, ali potrebno ga je koristiti drugačije i odgovornije. Opće je poznato da plastični otpad nanosi štetu okolišu i negativno utječe na gospodarstvo. Prvenstveno radi izgubljene ekonomske vrijednosti materijala, ali i troškova čišćenja i gubitaka za turizam, ribarstvo i brodarstvo. Zagađenje plastikom postao je globalni problem i poželjno je što prije osvijestiti ljude i uključiti sve razine da sudjeluju u odgovornom korištenju i kasnije recikliranju plastičnog otpada.

Količina plastike koja se iz dana u dan drastično povećava, njezin utjecaj na bioraznolikost i doprinos klimatskim promjenama te način postupanja s njom su pitanja već godinama prisutna kao dio političkog programa Europske unije. Pandemija bolesti COVID-19 koja je zadesila cijeli svijet samo je povećala već postojeći problem zbog preporuka i, na mnogim mjestima, obaveze korištenja zaštitnih maski i velikim količinama zaštitne opreme za jednokratnu upotrebu.

Europska agencija za okoliš (EEA) je u svom izvješću o kružnom gospodarenju plastikom analizirala potrebu i mogućnosti prelaska na kružni i održiv pristup upotrebi plastike što je jedini način kako bi se postigao konkretan učinak na problem zagađenja plastikom.

Oko 70% planeta zemlje prekriveno je oceanima, a morski se otpad može naći gotovo svugdje

Plastika kao morski otpad ugrožava i naše gospodarstvo i zajednice zajedno sa zdravljem naših mora i obala.

Otprilike 10 milijuna tona smeća godišnje završi u svjetskim morima i oceanima. Moguće je zaključiti da je daleko najčešća vrsta otpada u moru plastika, odnosno plastični ambalažni otpad kao što su boce za piće i vrećice za jednokratnu uporabu. Odmah zatim slijede oštećene ribarske mreže, užad, tamponi, plastične slamke, opušci, higijenski ulošci, štapići za uši, kondomi, upaljači itd.

Brojna istraživanja pokazala su da je oko 80% ostataka pronađenih u morskom okolišu rezultat aktivnosti na kopnu. Prema tome, jasno je da morski otpad nije vezan isključivo za aktivnosti duž obale. Rijeke, poplave i vjetar vrlo jednostavno prenose otpad u more. Za ostalo su odgovorne ribolovne aktivnosti, brodarstvo, postrojenja na moru kao što su naftne platforme i sustav kanalizacije.

Milijuni morskih životinja stradaju svake godine zbog zagađenja plastikom. Gotovo 700 vrsta životinja trpi od posljedica plastike, među njima i one ugrožene. Ukoliko su zadavljene odbačenim ribarskim mrežama ili prstenovima ambalaže za konzerve, te posljedice su jasno vidljive. No, mogo opasnije su one koje nisu vidljive golim okom. Mikroplastiku, komadiće kojima je promjer manji od pet milimetara, unose u sebe životinje svih vrsta i veličina, od zooplanktona do kitova.

Mikroplastika nalazi se posvuda u moru, od sedimenta na najdubljemu morskom dnu pa do plovećih ledenih santi na Arktiku. Procijenjeno je da će radi otapanja u sljedećih deset godina, te sante leda osloboditi preko bilijun komadića plastike u more. Zabrinjavajući podatak je taj da čak 15% pijeska na nekih plažama na Havajima zapravo čine zrnca plastike.

Trenutna situacija je takva da u slučaju da se ne dogode nikakve značajne promjene do 2050. godine, u oceanima će biti više plastičnog otpada nego riba!

Planet ili plastika

Problem zadađenja plastikom opće je poznat u svijetu. Prijekopotrebno je poduzeti konkretne mjere u sprečavanju nakupljanja plastičnog otpada na kopnu i moru.

National Geographic kao jedno od utjecajnijih imena u svijetu medija, odlučio je napraviti korak i doprijeti do očiju javnosti sa jasnim oslovljavanjem gorućeg problema. Stoga je u lipnju 2021. godine pokrenut projekt „Planet ili plastika“. Njime je započeta inicijativa osvještavanja javnosti oko globalnog problema zagađenja oceana i mora plastikom.

Njihova akcija „Planet ili plastika“ prvenstveno se zalaže za podizanje svijesti o problemu plastike u oceanima i morima i poticanje društva na smanjenje korištenja plastike, pogotovo one za jednokratnu uporabu.

Također, kao što već spomenuto, pandemija prouzročena koronavirusom donijela je velike promjene u proizvodnji i potrošnji plastike, posljedično i na nastanak plastičnog otpada. S obzirom da plastične maske imaju ključnu ulogu u ograničavanju širenja bolesti COVID-19, porast količine plastičnog otpada zbog potražnje za maskama i rukavicama te promjene u proizvodnji i upotrebi plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu kratkoročno će ugroziti nastojanja EU u pogledu smanjenja onečišćenja plastikom i prelaska na održiviji odnosno kružni sustav gospodarenja plastikom.

Proizvodnja plastike u industriji pridonosi klimatskim promjenama

Na okoliš i klimatske promjene negativno utječe potrošnja i proizvodnja plastike koja podrazumjeva potrošnju velikih količina fosilnih goriva. Puno jednostavnije i jeftinije je proizvoditi plastičnu ambalažu iz nerabljenih materjala za razliku od recikliranih. Do 2050. godine udio proizvodnje plastike ovim bi tempom mogao porasti sa 7% na 20%.

U izvješću Europske agencije za okoliš inventara stakleničkih plinova, godišnje emisije povezane s proizvodnjom plastike u Europskoj uniji iznose oko 13,4 milijuna tona CO2, odnosno čine oko 20 % emisija kemijske industrije u cijeloj EU. Europsko i globalno tržište recikliranja plastike pod snažnim je pritiskom u vidu gospodarske održivosti.Generalni je problem što je recikliranom plastikom znatno slabija potražnja što uvelike otežava napore mnogih lokalnih zajednica. Također, odlaganje plastičnog otpada nije adekvatno uređeno.

Kružni poslovni modeli mogu pomoći u rješavanju problema neodržive proizvodnje i potrošnje plastike

Problem zagađenja plastikom osvjestio je mnoge države pa tako i Hrvatsku. Od srpnja 2021. u Hrvatskoj i ostatku EU se priključila zabrani plastičnih štapića za uši, slamki, pribora za jelo, tanjura…

Čak i u zagrebačkom Zoološkom vrtu izložen je akvarij sa “novim” vrstama morskih životinja koji stoji kao podsjetnik svima na ovaj veliki problem.

Direktivom iz 2019. godine Europskog parlamenta, koji je usvojen 5. lipnja 2019., želi se regulirati štetni utjecaj odeđenih proizvoda od plastike,  posebice na vodni okoliš pa tako i na ljudsko zdravlje, te promicati prijelaz na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima.

Te promjene važne su kako bi se omogučila ponovna uporaba materjala i proizvoda, drugim riječima reciklaža, a posljedično njihovo duže zadržavanje u gospodarstvu.

No, logično je da će za taj prelazak biti potrebno uspostaviti odgovarajuće politike podrške te načine ponašanja usmjerene na promjene u potrošnji uz primjereno educiranje javnosti.

I sami možete napraviti prvi korak u smanjenju uporabe jednokratne plastike korištenjem Naturesafe proizvoda.

Samo ime Naturesafe govori da nam je stalo do zaštite okoliša i brizi za životinjski i ljudski svijet. Svi naši proizvodi mogu se reciklirati, dopuniti i ponovno koristiti. Uvijek će nam glavni cilj biti aktivno sudjelovanje u zaštiti našeg planeta.