Jadransko more – Bogatstvo Mediterana

Jadransko more može se nazvati draguljem Mediterana. Brojni otoci, biološka raznolikost, čistoća, izvor hrane za domicilno stanivništvo samo su neki od njegovih brojnih značajki. Upravo iz tog razloga, u posljednjih 30 godina, Jadran je postao jedna od najpoželjnijih destinacija svjetskih putnika.

Jadransko more dijeli Italiju i Balkanski poluotok, te je jedna od glavnih atrakcija za putnike u Dalmaciju u Hrvatskoj. Također poznato kao Jadransko na hrvatskom, Jadransko more dobilo je ime po drevnoj luci Adria, u današnjoj sjevernoj Italiji. Proteže se iz bistrih voda Sredozemnog mora i poznat je po toplim temperaturama i mirnim strujama. Jadransko more je na najširem mjestu široko oko 225 km, a duboko oko 1,25 km.

Klima na Jadranu karakterizira blage, kišne zime i vruća suha ljeta na tipičan mediteranski način. Temperature ljeti mogu doseći 34°C do 38°C, dok se zimi mogu spustiti na oko 12°C do 14°C.

Aktivnosti na Jadranu

Jadransko more nudi brojne mogućnosti za putnike u Hrvatskoj. Neke od ključnih atrakcija za one koji žele ploviti Jadranom su brojni otoci duž dalmatinske obale. Više od 1300 otoka nalazi se na Jadranu, od kojih su mnogi dom poljoprivrednih i ribarskih zajednica. Između svojih otoka i obalnih regija, Hrvatska ima i gotovo 6000 milja obale u kojoj putnici mogu uživati. Dok je talijanska obala pomalo glatka, obalna područja Hrvatske prilično su nazubljena, stvarajući mnogo zanimljivih terena kojima se posjetitelji mogu diviti dok plove.

Lučki gradovi su neka od ključnih lokacija za turiste koji traže uzbudljive i istraživačke stvari. Lučki grad Split dočekuje u prosjeku najviše putnika godišnje. Iz Splita se gosti mogu odlučiti za putovanje u Zadar, Biograd ili Dubrovnik na jugu, kao i u mnoge druge otočne i obalne gradove. Tu su i brojni hrvatski restorani sa lokalnom hranom i specijalitetima iz Jadranskog mora, kao jedan od glavnih faktora uživanja u Hrvatskoj.

Jadransko more također je dom nekoliko hrvatskih zaštićenih nacionalnih parkova. Nacionalni park Kornati obuhvaća arhipelag od oko 140 otoka uz obalu srednje Dalmacije. Otoci pružaju prekrasne mogućnosti jedrenja i ronjenja, kao i mjesta za planinarenje za putnike u kojima mogu uživati. Na Brijunima se nalaze brojna arheološka i kulturna nalazišta za ljubitelje povijesti, dok je uvala Telašćica park prirode posvećen očuvanju lokalne divljači.

Posjet Jadranskom moru je nezaobilazan

Putnici svih vrsta sigurno će uživati ​​u istraživanju Jadranskog mora. Bio to posjet obalnim lokacijama u Dalmaciji ili najam luksuznih jahti na otocima, skrovita mjesta za ronjenje ili rezervate prirode, Jadransko more je u središtu onoga što putovanje u Hrvatsku čini uistinu sjajnim.

Položaj na dugoj, razvedenoj Jadranskoj obali, s jedinstvenim arhipelagom, omogućio je Hrvatskoj od davnina bavljenje pomorskim putovanjem i trgovinom. Među slavenskim zemljama Hrvatska je jedina čija je pomorska i mediteranska orijentacija duboko ukorijenjena u tradiciju i svakodnevni život njezinih ljudi.

Ispuštanje otpada u hrvatsko more

Hrvatska je puna poznatih morskih lokacija. Zbog toga svakog ljeta obalu preplave posjetitelji iz cijelog svijeta. Turistička industrija dinamično se razvija posljednjih godina i jedan je od stupova njezina gospodarstva. Nije potrebno naglasiti da je to svakako ostavilo poslijedice na okoliš.

Dugi niz godina otpadne vode su se izravno ispuštale u Jadransko more bez obrade, ugrožavajući ravnotežu morskog ekosustava. Zbog toga su 2009. godine hrvatske vlasti pokrenule Projekt kontrole onečišćenja priobalnih gradova. Program je završio 2015. godine i stao je na kraj neselektivnoj praksi ispuštanja, omogućio je testiranje novih rješenja i poboljšanje praćenja kvalitete vode.

Više od 90% plastičnog i drugog otpada koji se ispere na hrvatskim obalama dolazi iz južne Europe, a posebno iz Albanije. Štoviše, 229 tisuća tona plastike svake godine završi u Sredozemnom moru, a zbog utjecaja struja i relativne plitkosti mora nakon prolaska Otrantskim tjesnacem plastični otpad iz Sredozemnog mora često završi u Hrvatskoj. Albanska Vlada najavila je istragu u posljednjem desetljeću o onečišćenju plastikom iz Albanije, koje svakodnevno nanosi hrvatsku obalu, ali do zaključaka nije došlo.

ČISTO JADRANSKO MORE ZA BUDUĆE GENERACIJE

Kao zemlja ovisna o turizmu koja je poznata po očuvanosti i iznimnoj ljepoti svojih prirodnih bogatstva, Hrvatska se suočava s ozbiljnim problemom koji sama ne može riješiti. Geografski najteže pogođeno područje je Dubrovnik, globalno priznata turistička destinacija, te ostali dijelovi Dubrovačko-neretvanske županije, kao što su Nacionalni park Mljet i delta Neretve, od kojih je potonja pod zaštitom UNESCO-a od 1992. godine. živjeli uz more, od mora i uz more. Poštivanje i prepoznavanje potrebe za brigom za naše more naslijedili smo i od prijašnjih generacija, zbog čega ga je i danas potrebno čuvati.

Republika Hrvatska jedna je od prvih zemalja Sredozemlja i zemalja potpisnica Barcelonske konvencije koja je započela sa sustavnim i kontinuiranim praćenjem kakvoće mora za kupanje 1989. godine.

Kako bi se kvalitetno pratilo ekološko stanje bilo kojeg ekosustava, važno je podijeliti taj sustav na komponente od kojih je građen. U morskim sustavima se prate mnoge komponente poput bioraznolikosti, morskih strujanja, raznolikosti staništa, kvaliteta vode za kupanje, dotok slatke vode rijekama i onečišćenje, a mi smo za vas obradili one najzanimljivije.

Bioraznolikost Jadrana jedan je od najzanimljivijih pokazatelja stanja mora. U Jadranskom moru prema dosadašnjim saznanjima nalazimo više od 7000 različitih vrsta od kojih je velik broj endema koji najčešće žive u srednjem Jadranu. U Jadranu tako možemo zateći dobrog dupina, veliku kitopsinu, tunu, čak je zabilježena pojava i sredozemne medvjedice.

Za sada dostupni rezultati istraživanja stanja Jadrana pokazali su da je Jadransko more u jako dobrom stanju, no poticanje i ulaganje u održivo korištenje morskih ekosustava je i dalje dobrodošlo. Masovni turizam i ribarstvo su najveći problem Jadrana, pa bi tako najviše rada trebalo usmjeriti upravo u te dvije gospodarske grane te ih pokušati podići na što održiviju razinu rada.

Autonomna regija Friuli Venezia Giulia, uz pomoć  Regionalne  Agencije za zaštitu okoliša i prevenciju regije Veneto i IRENA-e, Istarske Regionalne Energetske Agencije, prošle godine organizirala je online prekograničnu konferenciju pod nazivom “Čisto Jadransko more za buduće generacije“. Konferencija je organizirana u sklopu Interreg Italija – Hrvatska projekta MARLESS te je okupila više od 90 stručnjaka iz sektora upravljanja okolišem, predstavnika javnih vlasti, kreatora relevantnih politika na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini, predstavnike programa Italija – Hrvatska i EUSAIR te širu javnost u okviru rasprave o problemu morskog otpada u Jadranskom moru.

Događaj je organiziran s ciljem razmjene najboljih praksi, identifikacije najvažnijih problema kao i promicanja inovativnih rješenja u zajedničkim naporima za rješavanje fenomena morskog otpada, a realiziran je u suradnji s projektima ECOMAP.

More i morski okoliš od strateškog su značaja za Republiku Hrvatsku. Njegova zaštita, očuvanje i obnavljanje prirodnih resursa imaju za cilj očuvanje biološke raznolikosti i morskih ekosustava kako bi se omogućila i osigurala održiva uporaba morskih resursa na dobrobit sadašnjih i budućih generacija.

Adrisol

Naturesafe Adrisol simbolizira vrijednost i čistoću Jadranskog mora. Naše ime AdriSol dolazi od riječi Adri (Jadran) Sol (sol / sunce). Također, za naše proizvode koristimo vodu i sol iz Jadranskog mora.

Smatramo da je Jadransko more jedno od najvećih bogatstava Hrvatske, te je od iznimne važnosti probuditi svijest hrvatskih državljana i svjetskih putnika koji ga posjećuju.

Naša misija je svojim radom doprinjeti očuvanju čistoće i smanjenju zagađenja našeg mora, te omogućiti ljudima korištenje učinkovite i ekološki prihvatljive linije sredstava za čišćenje.