Područje gospodarenja otpadom ne obiluje literaturom koja bi građanima dala jasne smjernice i točne podatke o tome kako se obrađuje i zbrinjava otpad, što samo po sebi čini veliki faktor u neiformiranosti i pružanju otpora građana.
Zbog ekoloških i širih gospodarskih razloga, to područje posljednjih godina postalo je iznimno važno. Više nego ikad, naglasak je stavljen na mijenjanje ponašanja pojedinca i preuzimanje odgovornosti za dosadašnje navike povezane s gorućom temom zbrinjavanja otpada. Veliki izazov postavlja se pred komunalne djelatnike, građane pojedince i sve razine nadležnih institucija.
Otpad kao proizvod ljudske aktivnosti smatra se beskorisnim i želi se odbaciti. Suvremeni mentalitet industrijskog društva i linearno gospodarstvo uzrokuju masovnu proizvodnju i sve učestalije odbacivanje tzv. „beskorisnog“ otpada. Koncept kružnog gospodarstva ili cirkularne ekonomije razvija se posljednih desetljeća upravo iz razloga što je naš planet zatvoren ekosustav s ograničenim količinama sirovina za proizvodnju. Glavna vodilja takvog gospodarstva je da se sirovine koje se mogu ponovno iskoristiti ne odbacuju. Logično je da se na taj način manje iscrpljuju količine resursa nafte, željeza i drva, a ono što se odbacuje mora se i na odgovoran način zbrinuti.
GLAVNE FAZE MODELA KRUŽNOG GOSPODARSTVA
Od kada se Hrvatska pridružila EU, morala je prihvatiti i primijeniti niz pravila ponašanja koja su njima već desetljećima uobičajena praksa. Uredbe europskih direktiva primjenuju se na višoj razini, što znači da naše zakonodavstvo mora biti u skladu s njima, a za nepridržavanje propisa određuju se uglavnom konkretne novčane sankcije.
RECIKLIRANJE OTPADA
Recikliranje je postupak izdvajanja materijala iz otpada, kako bi se iskoristio za ponovnu upotrebu. Postupak uključuje sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda. Industrije su jedan od većih zagađivača i u svom razvoju i intenzivnoj prozvodnji direktno utječu na floru i faunu. Najučinkovitiji način da se to spriječi je recikliranje otpada.
Zanimljiva činjenica je da se staklo može beskonačno reciklirati, list papira moguće je reciklirati četiri do šest puta prije nego što se potpuno raspadne, a od plastike se mogu izrađivati odjevni predmeti, igračke, nova ambalaža. U odnosu na običnu proizvodnju papira, recikliranje smanjuje zagađenje vode za 35% i zagađenje zraka za 74%.
SPALIONICE OTPADA – INOVATIVNO RJEŠENJE KOJE NIKAD NIJE ZAŽIVJELO U HRVATSKOJ
Spalionice su danas vrlo unaprijeđene i mogu se obrađivati različite vrste otpada poput mulja, otpadnog plastičnog materijala, papirni, drvni, tekstilni, metalni otpad, otpadno ulje, otpadna kiselina i sl.
Spaljivanje drugim riječima znači termička obrada otpada. Spalionice su iznimno korisne jer smanjuju volumen otpada za čak 95%. Mjesta dostave i bunkera za skladištenje otpada prva su glavna komponenta svake spalionice, zatim su tu komore za izgaranje, postrojenja za proizvodnju energije, te postrojenja za obradu emisija. Manji utjecaj na okoliš u odnosu na odlaganje i biološku obradu neobrađenog otpada glavna su prednost spalionica, ali glavni nedostatak su definitvno vrlo visoki troškovi investicija koji su jedan od glavnih razloga zašto Hrvatska još nije uspostavila takav sustav.
Spalionice su također korisne iz razloga što se više od 80% energije može iskoristiti kao električna ili toplinska energija korisna industrijama i građanima. Spaljeni pepeo se isto tako može koristiti kao materijal za proizvodnju čelika. Postoje i manje tzv. šaržne spalionice, a njihova prednost je što se otpad zbrinjava upravo na mjestu nastanka bez dodatnog transporta. Ovi faktori smanjuju same troškove zbrinjavanja otpada i sprečavaju širenje zaraznih bolesti.
U nastavku su izdvojene neke od primarnih prednosti recikliranja;
- Očuvanje vrijednih prirodnih resursa
- Smanjena je potreba korištenja i iscrpljivanja novih prirodnih resursa prilikom postupka reciklaže. Važno je znati i da recikliranjem čuvamo nove resurse za buduće naraštaje.
- Štednja energije
- Osim što recikliranje smanjuje korištenje vode u proizvodnji, koristi se i puno manja količina energije i manji troškovi izdvajanja, prerade i transporta.
- Zaštita okoliša
- Upravo zato što recikliranje smanjuje potrebu korištenja novih sirovina i materijala te svih proizvodnih procesa, značajno je smanjen i štetan utjecaj na okolinu, a industrije ispuštaju manje stakleničkih plinova i otpadnih voda.
- Smanjeno gomilanje otpada na odlagalištima
- Svi materijali i sirovine koji su pogodni za recikliranje u konačnici smanjuju količinu smeća na odlagalištima, a taj prostor se onda može prenamijeniti u neke druge svrhe.
- Štednja novca i otvaranje novih radnih mjesta
- S obzirom da je zbrinjavanje otpada skup proces, ta industrija posljedično može otvoriti puno više radnih mjesta nego ona tradicionalna.
- Glavni motiv za odvajanje otpada u vlastitom domu je manji trošak obrade istog u centrima za gospodarenje otpadom. Što bolje ljudi razvrstavaju otpad kod kuće, računi će im biti manji.
U svakodnevnom životu nemoguće je zamisliti bilo kakav cjelovit sustav upravljanja otpadom bez razvrstavanja otpada kod kuće. Odvajanje otpada u kućanstvima je inače zakonska obaveza svakog pojedinca koji živi u RH, ne oduzima puno vremena, a dobrobiti su neprocjenjive.
RAZLOZI LOŠEG GOSPODARENJA OTPADOM
Porazni rezultati istraživanja su pokazali da Hrvatska spada među tri zemlje s najvišom stopom odlaganja otpada na odlagalištima.
Jedan od razloga je nedostatak sustavnog provođenja istraživanja stavova i motivacija građana za odvojeno prikupljanje otpada, osviještenosti, te razine informiranosti i spremnosti za promjene navika na temelju kojih bi se definirali ciljevi.
Nedostaju i informativno-obrazovne aktivnosti i definicija ključnih pokazatelja uspješnosti koji prate ostvarenje ciljeva gospodarenja komunalnim otpadom.
Informiranje i edukacija građana ne provodi se na vrijeme. Općine i gradovi koje su po ZOGO-u dužne provoditi aktivnosti informiranja i edukacije morali bi se učinkovitije umrežiti i provoditi potrebne aktivnosti. Nepostojanje jedinstvene krovne platforme koja objedinjuje sve zadužene institucije pridonosi spomenutom problemu.
Loša suradnja i koordinacija među nadležnim tijelima, te nepostojanje sustavnog obrazovanja i razmjene iskustava među istima s ciljem ujednačavanja kvalitete informativno-obrazovnih materijala i aktivnosti. Nepotrebna preklapanja i rasipanja financijskih i ljudskih resursa za provođenje aktivnosti.
Značajne neusklađenosti u uvođenju/nadograđivanju infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada, sustava naplate (u smislu vrednovanja odgovornog ponašanja) i aktivnosti usmjerenih na jačanje svijesti, informiranje i obrazovanje.
Nepovjerenje građana vezano uz funkcionalnost sustava odvojenog prikupljanja otpada i probleme gospodarenja otpadom, te velika razina neinformiranosti o samom sustavu i vlastitoj ulozi u istom izdvajaju se kao glavni razlozi pružanja otpora.
Ljudi uglavnom nisu svjesni da je otpad zajednički problem zajednice te se on u pravilu doživljava kao problem koji treba riješiti netko drugi.
Pojednostavljivanju i nerazumijevanju složenosti problema gospodarenja otpadom dodatno doprinose površne i vrlo često krive informacije koje prenose mediji prilikom izvještavanja.
Klasično spora dinamika uvođenja nove infrastrukture za odvajanje otpada, izgradnja novih komposišta i mogući zastoji u nabavi novih dodatnih spremnika, izgradnji reciklažnih dvorišta i centara te postrojenja za sortiranje otpada dodatno usporavaju trenutno potpuno nerazvijen sustav.
I svega navedenog, jasno je kako Hrvatska značajno zaostaje u izgradnji centara za gospodarenje otpadom. Dok su s jedne strane sredstva iz fondova dostupna i spremna za korištenje, potrebno je efikasnije i ažurnije provoditi aktivnosti do same realizacije projekata te postaviti to kao jedan od glavnih prioriteta na putu prema održivosti.
Za kraj, važno je napomenuti kako Naturesafe aktivno sudjeluje u smanjenju količine otpada svojom ponovno iskoristivom ambalažom, ne sadrži mikroplastiku, a sva ambalaža može se i reciklirati.
Naglasak na održivost i zaštitu okoliša primarna je vodilja naše tvrtke i načina poslovanja.